Treća nedjelja došašća

Treća nedjelja došašća

Danas je NEDJELJA CARITASA. Na izlazu crkve svoj prilog možete dati našim volonterima. Pod župnom misom će, u skladu čl. 6 i 7 Pravilnika župnih Caritasa zagrebačke nadbiskupije, biti uručeni dekreti novim članovima Odbora našeg župnog Caritasa s mandatom na sljedećih pet godina.

BOŽIĆNA ISPOVIJED je u srijedu prema sljedećem rasporedu: školska djeca (od 4. razreda osnovne – obje škole – na dalje) koja su u školi poslijepodne u 11:30 sati te za one koji su u školi prijepodne u 16:30 sati. ISPOVIJED ZA ODRASLE je u 20 sati. Potaknite jedni druge na ispovijed, osobito djecu i mlade kako se kasnije ne bi stvarale nepotrebne gužve.

POSJET I ISPOVIJED BOLESNIKA U ŽUPI je u petak, 17. 12., od 10 sati na dalje. Možete se upisati u tu svrhu u župnom uredu ili sakristiji.

MISE ZORNICE su svakog dana, osim nedjelje, ujutro u 6 sati.

Ovaj tjedan Crkva se spominje:
Ponedjeljak: sv. Lucija, djevica i mučenica
Utorak: sv. Ivan od Križa, crkveni naučitelj

Sljedeća nedjelja je ČETVRTA DOŠAŠĆA. Mise su prema običaju.

ŽUPNI VJERONAUK ovaj tjedan je samo za prvopričesnike. Budući potvrđenici dolaze na ispovijed prema rasporedu.
Potičemo na čitanje KATOLIČKOG TISKA i praćenje katoličkih portala.
Kroz vrijeme došašća će župni Caritas prodavati prigodne poklone za Božić. Time pomažete radu župnog Caritasa.
U našem dvorištu možete nabaviti i KALENDARE ZA IDUĆU GODINU. 12-lisnati koštaju 12, a jednolisnati 2 kune.

RASPORED BLAGOSLOVA OBITELJI će biti objavljen sljedeći tjedan. Na blagoslov se kreće 27. prosinca.

Pismo župnika

Pismo župnika

Dragi župljani,

u vremenu smo Došašća kada se na poseban način pripremamo za slavlje Isusova rođendana i u našoj župi. Ovih dana budemo se ispovijedali, pohađamo mise zornice, traju vanjske pripreme… No, pokušajmo se i na duhovan način približiti ovaj tako veliki događaj za ljudsku povijest – Isusovo rođenje.

Ima li koja majka u svijetu koja se s radošću ne sjeća rođenja svoga djeteta? Nije bitno je li to dijete majci prvo, treće ili peto. Kada taj dan dođe, majka „poleti“ svome djetetu prva čestitati. Iz prevelike ljubavi sva će se unijeti kako bi „osigurala“ ozračje sreće u svome domu. Taj dan spremna je progledati kroz prste sve nepodopštine, učiniti i pokoji ustupak svome djetetu jer taj dan je „djetetu rođendan“. A sve je počelo onim trenutkom kada je prvi puta saznala kako je ostala u drugom stanju. Koliko sreće, leptirića u želudcu, uzbuđenja i drugih osjećaja koji su je tada proželi. Nije nedostajalo niti strepnje, neke vrste straha pred budućnosti, ali sve to bilo je prožeto nevjerojatnom radošću.

I tada je počeo put koji će trajati devet mjeseci. Put preobrazbe majčina tijela, majčinih osjećaja… Kako se putovanje bližilo cilju, tako je radost bila veća, srce jače tuklo. Približavajući se terminu rađanja ništa izvanjsko više nije bilo bitno. Niti prašina po kući, niti paučina u kutovima zidova, niti „kvocanje“ ostalih eventualnih ukućana, već samo ono što nosi pod srcem, a uskoro će ugledati sunčevu svjetlost. Naravno, kako će i postojati briga za izvanjsko kada majci tada nema spavanja jer se beba „rita“, podbuhla je od nakupljanja vode, ima pritisak na zdjelicu i na mjehur, česta povraćanja, muči ju žgaravica i mnoge druge stvari koje su tada samo majci poznate. Naravno kako svaka majka ima individualna iskustva i ponešto drukčija, ali poteškoće su tu i unatoč njima radost se nije umanjivala. Dapače, uz možda veću strepnju i česte strelovite molitve upućene Bogu da sve dobro prođe i da njezino dijete i ona ostanu živi i zdravi, a napose dijete, uzbuđenje je samo raslo. Što majka proživljava u trenutku rađanja, a nekada taj čin traje i po nekoliko sati, to samo ona zna. A kada dijete dođe na svijet, sve se zaboravi. I opet svaka majka zna onaj trenutak kada svoje dijete po prvi puta primi u svoje naručje. I tu je opet novi početak. Dijete je došlo na svijet, počinju nove drukčije brige i majka dok je živa bude imala iste osjećaje, iste strepnje prema svome djetetu bez obzira koliko ono imalo godina.

Pokušajmo si dočarati kako je bilo s Marijom, Isusovom majkom. Je li i ona prolazila iste boli i „porođajne muke“? Možda, uz pokoju teološku spekulaciju s obzirom na to da se u početku Biblije muke rađanja prikazuju kao posljedica istočnog grijeha od kojeg je Marija bila izuzeta, ali zamislite u kojim okolnostima. Na putu od Nazareta prema Betlehemu i to sve na magarcu, rođenje u štalici jer nije bilo mjesta u svratištu, pa sam čin rođenja, pa bijeg u Egipat, pa, pa pa i sve tako do križa……

Ali zašto sam sve ovo pisao? Mi ovih dana budemo slavili Kristov rođendan. Majke znaju što to znači. Niti očevi nisu izuzeti od radosti i slavlja. Iako nismo svi „majke“, svi smo nečija djeca i drago nam je kada se mama sjeti našeg rođendana (i zato zahvaljujte Bogu na vašim mamama dok su žive). A nama se rodio Spasitelj. Kao što se svaka majka raduje rođenju svoga djeteta, svi mi se trebamo radovati Kristovom rođendanu. Tim činom utjelovljenja Bog nam je iskazao preveliku ljubav. Otkupio nas od naših grijeha. I sve izvanjsko trebalo bi postati nebitno. I unatoč našim ovozemaljskim „bolima“, radujmo se. Jer, kako je negdje rečeno, Božić je trenutak kada se sva kršćanska obitelj sjeća da je Bog, proživjevši svoju vlastitu, jednu ljudsku povijest, ušao u sveopću povijest čovječanstva i postao njezinim stožerom te postao jednim žarištem koje skreće povijest na druge linije i osigurava joj druge snage.

Drage mame u župi, učinite ovih dana ozračje u svojim obiteljima onakvim kakvoga imate kada slavite rođendan svoga djeteta kojega ste devet mjeseci nosile pod svojim srcem, a svi Bogu zahvaljujmo na ovom velikom Božjem daru svima nama. Na daru spasenja po malom Bogu, „Božiću“.

Vaš župnik

Druga nedjelja došašća

Druga nedjelja došašća

Prva je nedjelja u mjesecu kada se običaju prikupljaju dobrovoljni prilozi za odgoj i obrazovanje svećeničkih i redovničkih kandidata.
Danas pod župnom misom je svečano primanje novih ministranata/ministrantica u zbor suradnika.
MISE ZORNICE su svakog dana, osim nedjelje, ujutro u 6 sati. Prije svake mise prilika je za ispovijed.

Ovaj tjedan Crkva se spominje:
Ponedjeljak: sv. Nikola biskup
Utorak: sv. Ambrozije, biskup i crkveni naučitelj
Subota: BEZGRJEŠNO ZAČEĆE BLAŽENE DJEVICE MARIJE, svetkovina Mise su u 6:00, 9:00, 10:30 i 19:00 sati.
Sljedeća nedjelja je TREĆA DOŠAŠĆA. Pod župnom misom biskup Mijo Gorski krsti troje djece – Rafaelu Gečević, Saru Gečević i Franju Antu Đurića. Ta nedjelja je NEDJELJA CARITASA. Naši volonteri će biti na vratima izlaska iz crkve gdje će prikupljati za potrebite u cijeloj domovini prema dopisu koji se nalazi na stranici župe.

ŽUPNI VJERONAUK za 3. i 8. razrede je prema rasporedu, OSIM SRIJEDE kada se potiče, umjesto vjeronauka, doći na svetu misu.
Potičemo na čitanje KATOLIČKOG TISKA i praćenje katoličkih portala.
U subotu iza večernje mise je RODITELJSKI SASTANAK ZA KRIZMANIKE: OŠ I. Mažuranića, subota 11. 12. iza večernje mise. OŠ M. J. Zagorke, nedjelja 12. 12. U 13:30 sati u crkvi.
Kroz vrijeme došašća će župni Caritas prodavati prigodne poklone za Božić. Time pomažete radu župnog Caritasa.
U našem dvorištu možete nabaviti i KALENDARE ZA IDUĆU GODINU. 12-lisnati
koštaju 12, a jednolisnati 2 kune.

Prva nedjelja došašća

Prva nedjelja došašća

Današnjom nedjeljom započinje vrijeme došašća (advent), U tom vremenu Crkva poziva sve svoje vjernika na duhovnu obnovu.
Župnu misu danas slavi mons. Mijo Gorski, pomoćni biskup zagrebački i krsti 5. dijete obitelji GLASNOVIĆ. Danas pod misom u 12 sati svoja 10. obećanja imat će naša FRAMA sveti Mihael.
MISE ZORNICE su od ponedjeljka do subote ujutro u 6 sati. Prije svake mise prilika je za ispovijed.

Ovaj tjedan Crkva se spominje:
Ponedjeljak: SVI SVETI FRANJEVAČKOG REDA
Utorak: sv. Andrija , apostol
Subota: sv. Franjo Ksaverski, prezbiter
Sljedeća nedjelja je DRUGA DOŠAŠĆA.
ŽUPNI VJERONAUK za 3. i 8. razrede je prema rasporedu.

U četvrtak je EUHARISTIJSKO KLANJANJE U ŠUTNJI. Kroz ostala tri tjedna adventa NEMA EUHARISTIJSKOG KLANJANJA.

Potičemo na čitanje KATOLIČKOG TISKA i praćenje katoličkih portala.

Raspored roditeljskih sastanaka za prvopričesnike i potvrđenike nalazi se na WEB stranici župe. U subotu iza večernje mise je RODITELJSKI SASTANAK ZA PRVOPRIČESNIKE za školu I.M., a u nedjelju u 13:30 sati za školu M.J.Z.

U našem dvorištu možete nabaviti adventske vijence, čime pomažete naš župni Caritas.

U našem dvorištu možete nabaviti i KALENDARE ZA IDUĆU GODINU. 12-lisnati koštaju 12, a jednolisnati 2 kune.

GENERALNA PROBA ZA SVE MINISTRANTE je sljedeće subote u 14 sati. Iduće nedjelje pod župnom misom je SVEČANO PRIMANJE MINISTRANTA U ZBOR SURADNIKA.

Sveti Franjo i danas nam govori

Sveti Franjo i danas nam govori

Iako se o Franji Asiškom uvijek iznova piše i govori, nikada nije prestao biti svjež svetac. Uvijek iznova je govorljiv, onaj koji će svojim porukama zaintrigirati ljude različitih svjetonazora i to ne samo vjerničkih krugova. U isto vrijeme Franjo je i jednostavan i zahtjevan, buntovno jako izazovan, ali i svetački primjeren. Radikalan i prilagodljiv. I danas, u ovo naše vrijeme burnih promjena, Franjo nudi svoje odgovore. Ako suvremeni čovjek te odgovore i ne prihvati ipak ih iskreno sluša i cijeni.
Franjo je u svoje vrijeme prije svega bio „lagodni kršćanin“. U Oporuci čitamo: „Gospodin je meni bratu Franji dao da ovako započnem pokoru: dok sam još bio u grijesima, bilo mi je vrlo ogavno gledati gubavce. I sam Gospodin me privede k njima i s njima sam bio milosrdan. Vrativši se od njih, ono što mi se činilo ogavnim, pretvori mi se u slast duše i tijela; i malo potom napustio sam svijet“ (Op. 1 – 4). Franjo je i prije nego li je napustio svijet, bio kršćanin. Ali on sam to svoje kršćanstvo karakterizira kao život „u grijesima“. Iz toga njegovog života „u grijesima“ znamo jako malo. Ali upravo na tom području često dolazi do pojednostavnjivanja. Često se upada u zamku karakteriziranja veličine ljudske osobe „prije obraćenja“. Tako i Franju nekada promatramo kroz prizmu mladenačkih nestašluka. Doduše, ta slika može nas zainteresirati kako bi u prvi plan stavili njegovu herojsku pobjedu nakon „obraćenja“, ali nam može i zamagliti pravu sliku o Franji. On je i prije obraćenja bio relativno dobar kršćanin za sredinu svoga vremena. Bio je dijete pobožne obitelji, napose pobožne majke koja mu je usadila sve potrebne kršćanske vrednote. Franjo je upravo kasnije nad svojim kršćanskim životom učinio ozbiljnu refleksiju. Dakle, od „lagodnosti“ života u „grijesima“ dolazi do radikalne odluke i to ne samo zbog nadnaravnih trenutaka nego i zbog slike vlastitog oca trgovca. Znamo kako je trgovina u ono vrijeme bila prekretnica u društvu, ali i izvor raznih podjela, neprijateljstava pa čak i ratova. Otac mu sigurno nije bio imun na navedene negativnosti. Uz to, tu su bile i crkvene „političke“ situacije (križarski ratovi). Sve to mladi Franjo je gledao i u nekim stvarima i sudjelovao.
I u Franjino vrijeme u Crkvi je bilo raznih pokušaja oko crkvene obnove, raznih karizmatskih pokreta. I tada su razni asketski pokreti tražili radikalne promjene klera i same Crkve. Franjo je te pokrete sigurno poznavao. Ali nije počeo drugima propovijedati već je, potaknut Gospodinom, počeo sam. I to od gubavaca. I upravo je taj događaj bio ključni trenutak njegova obraćenja i ponovnog otkrića Krista. Otkrio je Krista u čovjeku odbačenom od društva. Gubavac je u Franjinu iskustvu bio puno više od onih bijednih stvorenja koje su svi izbjegavali. Za njega je gubavac jednostavno bio čovjek koji je „trebao drugoga“. Simbol svih onih ljudi koji nisu mogli ući u konkurenciju tadašnjeg poznatog društva koji je živio određeni kliše. Što je u stvari Franji simbolizirao gubavac? Tragični produkt društva i simbol njegove identifikacije s Kristom. Sam misterij utjelovljenja. Dijeliti sudbinu s gubavce za Franju je značilo dijeliti sudbinu samog Krista i to postaje „slast“ njegova života. Franjo želi dijeliti sudbinu malog, nepriznatog čovjeka. I tako je „opalio šamarčinu“ postojećem društvu. Nije ušao u rat protiv društvene nepravde i pokvarenosti Crkve, nego najprije mijenja sebe.
Zašto Franjo nije postao svećenik ili član nekog tada monaškog reda? Jednostavno zato što želi ostati laik. Želi se i dalje poistovjećivati s „malim čovjekom“ iz svijeta. Iako je jako cijenio svećenike i bio u vezi s monasima svoga vremena, ne želi ući u nikakav kliše. Za Franju postoji samo jedan izbor, a taj je Krist. Nije Franjo time bježao u neku imaginaciju. Franjin Krist je čovjek u Pavlovom smislu iz poslanice Filipljanima: „On, trajni lik Božji, nije se ljubomorno držao svoje jednakosti s Bogom, nego sam sebe ‘oplijeni’ uzevši lik sluge, postavši ljudima sličan“ (Fil 2, 6 – 7). U toj i takvoj ljudskosti Franjo prepoznaje ljubav Kristovu, a to mu je upravo otkrio susret s gubavcem. Svi su Franjini suvremenici i njegovi kasniji biografi isticali tu njegovu crtu. I siromaštvo, koje je za Franju bilo toliko bitno, ima svoj razlog u Kristovu iskustvu.
Nakon svoga obraćenja Franjo nije tražio sumišljenike, nego mu ih je sam Bog dao. On sam kaže: „Nakon što mi je Gospodin dao braću, nitko mi nije pokazao što mi je činiti, nego mi je sam Svevišnji objavio da trebam živjeti na način svetog Evanđelja“ (Op 14 – 15). Od osobe Isusa Krista, Franjo dolazi do Evanđelja. Franjo je očito snažno djelovao na svoje suvremenike što je dokaz želja tolikih da mu se pridruže. I tu se sada našao u poteškoći. Sa sobom je bio na čistu, ali kako sada i drugima prenijeti tu istu zahtjevnost koja ga je zanijela? Franjo kao da ne želi imati „znanje“ kako donositi „pravila“ i zato kaže kako mu je „sam Svevišnji“ objavio da je jedino pravilo živjeti po Evanđelju. I upravo je Evanđelje Franjo smatra dovoljno jakim pravilom i velikom novošću za svoje vrijeme. Uz sva tumačenja i interpretacije, on misli kako se Evanđelje može živjeti jednostavno, bez mudrovanja.
Franjo je bio i pjesnik. Cijela njegova teologija, doživljaj Boga, čovjeka prirode najjače izviru iz njegovih molitvi izrečenih u pjesničkom obliku: „Pjesma brata Sunca“, molitva za mir…
Koliko je bila snažna Franjina zaokupljenost navještajem i zalaganjem za mir, pokazuju dva svjedočanstva njegovih suvremenika. Jedno se odnosi na njegovu propovijed iz 1222. godine u Bolonji, a zapisao ga je Toma Splićanin: „Te godine nalazio sam se na studiju u Bolonji te mi se pružila prilika slušati, na blagdana Uznesenja Bl. Dj. Marije, govor što ga je sveti Franjo držao na trgu ispred gradske vijećnice; tu se zgrnuo, može se reći, cijeli grad. Odabrana tema bila je: ‘Anđeli, ljudi, demoni’. Govorio je s takvom jasnoćom i osebujnošću o te tri vrste razumskih stvorenja da su mnogi učeni ljudi koji su ga slušali bili zadivljeni tim govorom nevješta čovjeka. A ipak, stil mu ne bijaše propovjednički, već razgovorni. U stvari, srž njegovih riječi smjerala je gašenju neprijateljstava i stvaranju temelja mira. Nosio je skromnu odjeću: bio je osoba koja pobuđuje preziranje, izgledom ne bijaše lijep.“ Mir je kod Franje uvijek bila sržna kvaliteta njegove poruke. Drugo svjedočanstvo prenosi nam Franjin životopisac Toma Čelanski: „Valjan Kristov vojnik prolazio je gradovima i gradićima navješćujući Kraljevstvo nebesko, mir, put spasenja, pokoru za otpuštenje grijeha, ali ne vještinom ljudske mudrosti, već snagom Duha (usp. 1 Kor 2, 4). Budući da je dobio odobrenje Apostolske stolice, djelovao je sigurno i s pouzdanjem, kaneći se laskanja i zavodljivih riječi. Nije se ulagivao manama, već ih je napadao svom žestinom; nije tražio isprike za život grešnika, već je po njima udarao strogim prijekorima, budući da je najprije primjenjivao na sebe ono što je drugima usađivao. (…) Osobe svih dobi i oba spola grnule su diviti se čudesima koja je Gospodin iznova činio u svijetu posredstvom svoga sluge. Nazočnost ili samo glas svetog Franje stvarno je izgledao kao neko novo svjetlo poslano u ono vrijeme s neba da razbije maglovite tmine koje zahvatiše zemlju, do te mjere da gotovo više nitko nije znao razabrati put spasenja. Gotovo svi su se bili strovalili u tako dubok zaborav Gospodina i njegovih zapovijedi, da su jedva podnosili odstupiti imalo od svojih okorjelih u zastarjelih mana.“
Upravo je poruka mira i temeljna božićna radosna vijest koja u sebi uključuje svu ljubav Božju prema čovjeku. Franjo ju je otkrio i o njoj nije mogao šutjeti. I danas svjedočimo mnogim razjedinjenostima kao u nama tako i među nama. Zato tu božićnu poruku, koju je Franjo snažno utjelovio u svome tijelu i životu, ne smijemo ignorirati. Ovaj veliki svetac i danas ima čime zadovoljiti sve one koji traže odgovore na mnoga pitanja, a ovo naše društvo, koje je obilježeno kršćanstvom, bi se iz temelja trebalo izmijeniti kako bi Franjo postao stran budućim generacijama.

Nedjelja Krista kralja

Nedjelja Krista kralja

U našem dvorištu možete nabaviti adventske vijence čime pomažete naš župni Caritas.

Ovaj tjedan Crkva se spominje:

Ponedjeljak: sv. Cecilija, djevica i mučenica
Srijeda: sv. Andija Dung-Lac i drugovi mučen.
U srijedu, 24. 11. četiri sestre našeg Franjevačkog svjetovnog reda, pod večernjom misom u 19 sati, polažu svoje svečane zavjete.
Petak: sv. Leonardo Portomauricijski, svećenik
Subota: sv. Franjo Antun Fasani, svećenik

Sljedeća nedjelja je PRVA DOŠAŠĆA  Župnu misu slavi mons. Mijo Gorski, pomoćni biskup zagrebački i krsti 5. dijete obitelji GLASNOVIĆ. Pod misom u 12 sati svoja 10. obećanja imat će naša FRAMA sveti Mihael. Geslo ovogodišnjih obećanja je “Posveti sebe i posveti ćeš društvo“ (sv. Franjo Asiški).

ŽUPNI VJERONAUK za 3. i 8. razrede je prema rasporedu. 

Biblijske grupe nema do iza blagoslova obitelji.

Srijeda, 24. 11. je za župu CJELODNEVNO KLANJANJE. Presveto se izlaže nakon jutarnje mise, a večernju misu slavi i završavanja klanjanje vlč. Alen Mažić, žup. vikar župe sv. Ivana ap. iz Utrina.

DUHOVNA OBNOVA za župu je ovaj tjedan 25., 26. i 27. studenog. Sva tri dana prigoda je za svetu ispovijed od 18 sati. Plakat se nalazi na WEB stranici i Facebook stranici župe.

Potičemo na čitanje KATOLIČKOG TISKA i praćenje katoličkih portala.

Raspored roditeljskih sastanaka za prvopričesnike i potvrđenike nalazi se na WEB stranici župe.

Radi boljeg upoznavanja župljana i osobina, izbor novog PASTORALNOG VIJEĆA (prvi krug izbora) odgađa se za prvu nedjelju u mjesecu veljači 2022. g.

Obilježavanje dana sjećanja na žrtvu Vukovara, Škabrnje…

I reći ću vam samo još jednu stvar: Zapamtite Vukovar

 

Ove godine u našoj Dubravi jedanaesta je godina obilježavanja dana sjećanja na žrtvu Vukovara, Škabrnje, Slunja, Saborskog i svih žrtava Domovinskog rata. Zbog okolnosti u kojima živimo, obilježavanje će biti dostojanstveno u skladu sa trenutnom epidemiološkom situacijom. 

U utorak 17. studenog u 16:00 sati kod spomenika u Parku dubravskih branitelja kod Kulturnog centra održat će se komemoracija na kojoj će molitvu predvoditi vlč Kristo Brkić, a župni volonteri i pripadnici braniteljskih udruga zapalit će svijeće i lampašima ispisati  VUKOVAR.

U 17:00 sati služit će se sveta misa u župnoj crkvi Sv.Mihaela u spomen na sve branitelje i sve poginule u Domovinskom ratu. 

Misu predvodi mons. Marko Cvitkušić, generalni vikar sisačke biskupije.

Nakon mise slijedi procesija sa lampašima kroz Dubravu i duž Vukovarske ulice.

Procesija završava kod OŠ Ivana Mažuranića gdje će učenici izvesti prigodni program.

Vukovarsku ulicu osvijetlit ćemo svjetlom mira i tako odati počast poginulim braniteljima i svim stradalima u Domovinskom ratu.

33. nedjelja kroz godinu

33. nedjelja kroz godinu

Ovaj tjedan Crkva se spominje:

Srijeda: sv. Elizabeta Ugarska, zaštitnica OFS-a

DAN SJEĆANJA NA ŽRTVU VUKOVARA obilježava se u srijedu. U 16 sati u parku DUBRAVSKIH BRANITELJA kod Kulturnog centra je komemoracija. SVETA MISA je u našoj crkvi u 17 sati koju predvodi mons. Marko Cvitkušić, generalni vikar sisačke biskupije. Iza mise je procesija s lampašima i svijećama duž Vukovarske ulice i prigodni program kod OŠ Ivana Mažuranića u Donjoj Dubravi.

Sljedeća nedjelja je NEDJELJA KRISTA KRALJA SVEGA STVORENJA. Zadnja nedjelja liturgijske godine B. Mise su po običaju.

ŽUPNI VJERONAUK za 3. i 8. razrede je prema rasporedu. 

BIBLIJSKA GRUPA je ponedjeljkom u 19:45 sati. EUHARISTIJSKO KLANJANJE je četvrtkom, iza večernje mise.

DUHOVNA OBNOVA za župu je uoči početka DOŠAŠĆA – 25., 26. i 27. studenog, koju vodi župnik. 

Potičemo na čitanje KATOLIČKOG TISKA i praćenje katoličkih portala.

RODITELJSKI SASTANCI za PRVOPRIČESNIKE: OŠ I. Mažuranića, subota 4. 12. iza večernje mise. OŠ M. J. Zagorke, nedjelja 5. 12. iza mise u 12 sati u crkvi.

Za KRIZMANIKE: OŠ I. Mažuranića, subota 11. 12. iza večernje mise. OŠ M. J. Zagorke, nedjelja 12. 12. iza mise u 12 sati u crkvi.

Datume za slavlje svete Potvrde očekujemo iz biskupije, a datumi slavlja Prve pričesti će biti objavljeni kada dobijemo datume za sv. Potvrdu.

SLAVLJE PRVE PRIČESTI će iduće godine biti jedna nedjelja za jednu, a druga za drugu školu.

Proudly powered by WordPress | Theme: Baskerville 2 by Anders Noren.

Up ↑