Pismo biskupa HBK svećenicima i vjernicima o slavljenju svetih misa i drugih liturgijskih slavlja

Draga braćo svećenici i dragi vjernici!

Bolesti su uvijek bile i ostale sastavni dio ljudskoga života. I tako će biti do konca svijeta. Premda je napredak medicine i drugih znanosti olakšao i ubrzao liječenje mnogih bolesti, svjedoci smo kako nedovoljno poznati koronavirus stvara neizvjesnost i nesigurnost u mukotrpnoj borbi za očuvanje zdravlja. U toj borbi i brizi za zdravlje duše i tijela dužni smo koristiti raspoloživa naravna i nadnaravna sredstva.

Tako Crkva od svoga postojanja svjedoči brižnost za bolesne i potrebite; osniva zdravstvene ustanove, promiče karitativno djelovanje, znanstvena istraživanja, ustrajno se i pouzdano obraćajući molitvom Gospodinu, u zahvalnosti za znakove njegove blizine. Na tome tragu, ni mi se prošlih tjedana kao vjernici nismo umarali u raznim prigodama i na više načina upravljati svoje molitvene vapaje. Naše su molitve posebice upućene Isusovoj i našoj Majci, Blaženoj Djevici Mariji, koja je Zdravlje bolesnih i „slika sigurne nade i utjehe“, kako molimo predslovljem svetkovine Velike Gospe. Obraćali smo se Njoj i drugim nebeskim zaštitnicima da nas „oslobode od opasnosti pandemije koronavirusa“.

Potičemo vas, draga braćo i sestre, da nastavite s djelima pobožnosti i molimo naše nebeske zaštitnike neka nam pomognu biti postojani u vjeri i isprose nam mir duše i tijela. Uz ovu duhovnu pomoć i potporu valja se pridržavati i zdravstvenih mjera u vidu potrebite prevencije pred nepoznatim i opasnim virusom koji ugrožava zdravlje i živote ljudi. Povežimo, dakle, molitvu s mudrim i razboritim sprječavanjem obolijevanja.

Dok zahvaljujemo svima koji su se brinuli i koji se brinu o zdravlju građana, zahvaljujemo vama, dragi svećenici i vjernici, što ste odgovorno prihvatili i pridržavali se Odredaba Hrvatske biskupske konferencije od 19. ožujka 2020. s obzirom na sprječavanje širenja bolesti COVID-19. Odredbe, koje smo donijeli iz ljubavi i odgovornosti za život i zdravlje sviju nas, nisu bile iznimka. Donesene su u zajedništvu sa Svetim Ocem, kao što su to učinile i brojne Biskupske konferencije prije ili poslije nas. Svojom disciplinom i žrtvom pokazali ste kršćansku odgovornost za opće dobro, a to je pripomoglo da pandemija ne zahvati više stanovnika Hrvatske, da zdravstveni sustav ne dovede u ozbiljne poteškoće, te da ne bude uzrokom patnje i umiranja u većim razmjerima, kao što je to bio slučaj u nekim drugim zemljama.

Hvala svima na strpljenju i podnošenju prigovora zbog mjera koje su do sada bile na snazi. Drago nam je što sadašnje okolnosti omogućuju ublažavanje odredaba, a to u životu Crkve budi nadu za postupno vraćanje u redovitije oblike liturgijskih i molitvenih okupljanja te pastoralno-katehetskoga djelovanja.
Vlada Republike Hrvatske prihvatila je u četvrtak 23. travnja 2020. zaključak o mjerama za pokretanje gospodarskih i drugih aktivnosti u uvjetima proglašene epidemije bolesti COVID-19 kojima se propisuje postupno popuštanje uvedenih mjera, te s tim u vezi dopuštanje i vjerskih okupljanja od 2. svibnja 2020., čija je obustava bila donesena Odlukom Stožera civilne zaštite od 19. ožujka 2020.

U vidu sprječavanja zaraze, opreza i zaštite zdravlja ljudi, mi, biskupi Hrvatske biskupske konferencije, potičemo sve vas, draga braćo svećenici i sve vas, dragi vjernici, da se nastavite pridržavati preporuka Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo o fizičkom distanciranju, pojačanoj osobnoj higijeni, pojačanoj higijeni prostora i praćenju zdravstvenog stanja koje će biti objavljene, a odnose se na crkvene prostore i vjerska okupljanja. Riječ je o stručnom mišljenju i preporukama, koje od svih nas traže da ih shvatimo ozbiljno, da ih poštujemo te da ih se savjesno pridržavamo.

Na temelju preporuka Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo svaki će biskup za područje svoje biskupije donijeti konkretne odredbe. Stupanjem na snagu novih odredaba po biskupijama opozivaju se odredbe HBK izdane 19. ožujka 2020. koje su se odnosile na opasnost od zaraze koronavirusom.

Dok u ovo uskrsno vrijeme razmatramo otajstvo Kristove slavne pobjede nad smrću i nad grijehom, usmjerimo svoju pozornost prema svima koji proživljavaju teške trenutke neizvjesnosti, straha i tjeskobe, pružajući im molitvom i djelima ljubavi snagu Radosne vijesti.

Sve vjernike i ljude dobre volje stavljamo pod moćni zagovor naše nebeske Majke – Blažene Djevice Marije i sv. Josipa, zaštitnika Crkve i naše Domovine, i svih svetih zaštitnika naših biskupija.

BISKUPI HRVATSKE BISKUPSKE KONFERENCIJE

IZVOR

1. svibnja 2020.

Hodočašće Marija Bistrica 2020 – OTKAZANO

Hodoćašče u Mariju Bistricu 2020. - OTKAZANO

Dragi i poštovani župljani i prijatelji Župe svetog Mihaela arkanđela u Zagrebačkoj Dubravi!
Koristim moderne medije da Vas obavijestim kako ne možemo ništa organizirati za hodočašće u Mariju Bistricu. Kao što znadete svakog 1. svibnja vjernici i mladi iz naše Dubrave su hodočastili u Nacionalno svetište Majke Božje Bistričke, s posebnim naglaskom na pješake. Ove godine zbog koronavirusa to nam nije moguće ostvariti. Ovim priopćenjem sve molim da se držimo odredbi nacionalnog stožera i da ostanemo doma i u svojim obiteljima molimo zagovor nebeske Majke da se ova pošast smiri i ode od nas i čitavoga svijeta.
Nadam se da će i ovih dana biti izdane nove mjere popuštanja od strane stožera i naše HBK. Čim naši biskupi objave svoje priopćenje brzo ćemo to objaviti na stranici župe i Facebooku.
Nama je posebno drag blagdan svetog Josipa radnika koji nas svake godine okuplja u Mariji Bistrici. Vrijednost rada u modernom društvu je u velikoj krizi. Svi žele biti „gospoda“, zato se i događa da se „ništa ne isplati.“ Sveti Josip bio je obični tesar i stolar koji je zajedno sa zemaljskim ocem Josipom radio svojim rukama. Nakon Josipove smrti svojim rukama prehranjivao je majku i sebe. Biblija nas uči da je Bog stvorio čovjeka na svoju sliku i priliku i dao mu radost rada – koju promatra igrom. Čovjek je u Edenskom vrtu sretan i rad ne doživljava kao muku. Problem nastaje čovjekovom neposlušnošću i odbacivanjem Boga svojim grijehom dirajući u drvo spoznaje dobra i zla. Izbačen je iz raja zemaljskoga i od tada mora u trudu i naporu raditi za svoj opstanak. Tih stvarnosti smo i sami svjesni, već je sveti Pavao napisao ove riječi, svojim vjernicima, „Tko ne radi, neka i ne jede, a čujem da neki od vas ništa ne rade nego dangube. Takve molim neka s mirom rade i svoj kruh jedu.“ Nije lako u ovim trenucima nesigurnosti i straha, ali sve nas to, što nas zaokuplja, poziva na odgovornost i na rad. Molimo zagovor svetog Josipa da nam bude poticaj i zagovor u svagdašnjem životu i da radosno ulažemo svoj život i tako brinemo jedni za druge. Bez rada, reda, discipline i molitve teško možemo očekivati napredak u svagdašnjem životu. Zato sebe i sve vas pozivam na molitvu i rad.
Svima želim Mir i dobro. Fra Branko Lipša, župnik

29. travnja 2020.

Razmišljanje župnika za 3. vazmenu nedjelju

Razmišljanje župnika za 3. Vazmenu nedjelju

Dragi i poštovani župljani i prijatelji Župe svetog Mihaela arkanđela u Zagrebačkoj Dubravi!

Nadam se da će ovo biti moje zadnje obraćanje u vrijeme izolacije zbog koronevirusa. Prema Civilnom stožeru ima nade da se pod posebnim uvjetima sljedeće nedjelje vidimo i budemo fizički, a ne samo duhovno, zajedno na misi. Raduje me ova vijest kao i svakoga od vas. Previše se naglašava ono negativno, a premalo se vide mali pomaci u našem životu obitelji i zajedništva u njima. Volio bi da to iskustvo u danima krize ne zaboravimo, već svakoga dana nađemo vremena jedni za druge, posebno za vrijeme koje ćemo posvetiti obiteljskoj molitvi.

Danas Crkva slavi Treću Vazmenu nedjelju u kojoj možemo slušati dio 24 glave Lukina evanđelje o dvojici Isusovih učenika koji putuju u Emaus. Kleofa i njegov prijatelj tužni i žalosni i pomalo razočarani odlaze iz Jeruzalema u susjedno selo Emaus da sve događaje stave na stranu i malo odmore. Doživjeli su teške trenutke na Veliki petak, Isusovu smrt na križu, čuli su žene da je treći dan Isus uskrsnuo i da nije u grobu. Na putu su zaokupljeni tim mukama i ne osjećaju stranca koji im prilazi i ide s njima. U tom razgovoru oni strancu tumače događaje oko Isusa, „a mi se nadasmo da je on onak koji će otkupiti Izrael.“ U tim riječima osjeća se njikov strah i bjeg od svega što su doživjeli. Nije li ova riječ aktualna i danas kada smo još svi u izolaciji i nesigurni glede potresa, koji još uvijek ne miruje. Mi smo poput ove dvojice spremni pobjeći na sigurno, a gdje je to? Stranac im želi otvoriti oči vjere tumačeći im Pisma sve od Mojsija i proroka koji tumače kako Mesija treba trpjeti. Došavši do Emausa učenici zaustavljaju stranca „da ostane s njima, jer umalo će večer i dan je na izmaku.“ Na zajedničkoj večeri otvaraju im se oči i u vrijeme lomljenja kruha i blagoslova, u strancu, prepoznaše Isusa i svoju radost i vijest da je Isus živ nose apostolima u Jeruzalem. Ova poruka je nama ohrabrenje u svim strahovima, nesigurnostima, nemirima, da Bog svojih nikada ne ostavlja. Sada su dani ispita naše vjere u kojima treba ustrajati i neprestano vapiti Gospodinu da buda uz nas i sve naše. Uskrs je blagdan života, blagdan nade i pouzdanja da se ništa ne događa u našem životu bez Njega. Riječi dvojice učenika treba da i nama odzvanja, „nije li gorjelo naše srce dok nam je govorio, dok nam je otkrivao pisma.“ Naše srce ovih dana treba gorjeti, jer i mi možemo slušati Božju riječ na sve načine i na svim medijima. Ono što je potrebno, je to da sve ono što čujemo i u srcu nosimo ostvarimo u našim međusobnim odnosima. Ovo su dani velike kušnje, mnogi su ostali bez posla, bez materijalne sigurnosti, samo udruženi i otvoreni jedni drugima možemo ići naprijed u novi život. Ljubite jedni druge kao što sam ja vas ljubio, reći će nam naš Gospodin. Ključ svega u našem životu mora biti u ljubavi. Sveti Augustin nam poručuje, „Ljubi i čini što hočeš.“ Doista samo onaj koji istinski ljubi druge i spreman je sebe darovati drugima, svojoj braći i sestrama, biti će čovjek neba. Citirat ću našeg pokojnog profesora, svima nam poznatog i dragog, fra Tomislava Janka Šagi Bunića, koji je pod stare dane govoreći o Civilizaciji ljubavi isticao Matejevo evanđelje, „Što god učiniste jednome od moje najmanje braće, meni učiniste.“ Mt 25,40

Dragi vjernici nadam se da ćemo moći uskoro pokazati ljubav na djelu, a ne samo o ljubavi pričati. Ljubav živjeti, Isusa u lomljenju kruha prepoznati naš je životni zadatak.

Svima želim Mir i dobro. Fra Branko Lipša, župnik

25. travnja 2020.

3. Vazmena nedjelja

Danas je 3. Vazmena nedjelja.

KROZ TJEDAN SLAVIMO

Srijeda: Sv. Katarina Sijenska, djevica i crkvena naučiteljica

Petak: Sv. Josip radnik, zbog koronavirusa nema hodočašća na Mariju Bistricu

Subota: Sv. Atanazije, biskup i crkveni naučitelj

Sljedeća nedjelja je 4. Vazmena. Nedjelja dobrog Pastira. Slavi se kao dan svećeničkih i redovničkih zvanja. Nadamo se da će biti mise po rasporedu ili kako odluče više vlasti.

25. travnja 2020.

Obavijest o smrti Fra Nikola Bašnec

Obavijest o smrti Fra. Nikole Bašneca

Draga braćo i sestre,

našega brata fra Nikolu Bašneca Gospodin je pozvao k sebi u svoje vječno kraljevstvo. Tu smo obavijest primili jutros iz bolnice. Preporučamo dušu pokojnog našeg brata u naše molitve, neka mu Gospodin dade vječni mir i nagradi u vječnosti sve ono dobro što je za svojega života na zemlji činio kao redovnik, svećenik, kateheta, župnik i duhovni asistent OFSa.

+Fra Nikola je prošle godine proslavio 50-tu obljetnicu misništva.

Rođen je 4. 12. 1943. u Goričanu, Međimurje, Hrvatska. Stupio je u Red tada Ilirske kapucinske provincije gdje je 19. 08. 1960. obučen u habit te započeo novicijat u Vipavskom

Križu (Slovenija), a prve zavjete je položio 20. 08. 1961. Niže redove (tonzuru i lektorat je

primio 1965.). Za svećenika je zaređen 3. 7. 1969. u Solothurnu u Švicarskoj gdje studirao

teologiju.

Bio je na službi u više samostana u Hrvatskoj kapucinskoj provinciji. Najprije od

1970. u Varaždinu gdje je kao kapelan imenovan u župi Sv. Vida a bio je istovremeno u

pastoralnoj pomoći u župi Sračinec, zatim je premješten u Splitu gdje je bio od 1973. – 1979.

najprije kao župski pomoćnik, pa župskim vikarom, i na kraju župnik od 1979. do 1985. U

tom periodu je bio od 1980. član Nadbiskupskoj vijeća za pastoral obitelji Splitsko-makarske

nadbiskupije. Zatim je bio kapelan u Zagrebu – Sv. Mihael od 1985., a zatim i kao župnik

1986. do 1988., zatim je od 1988. – 1991. bio u Karlobagu gdje je obnašao službu

samostanskoj vikara, od 1991. do 2000. kao župnik-moderator u tada najvećoj župi u

Hrvatskoj i Zagrebu. Od 2000. do 2012. obnašao je službu župnog vikara u istoj župi.

Ponovno je premješten u Karlobag od 2012. – 2014. gdje je osim što je bio na pastoralnoj

pomoći braći u samostanu i župama zajedno s tamošnjom braćom pripremao proslavu 300.

obljetnice dolaska kapucina u Karlobag i na kraju je od 2014. u samostanu Sv. Leopolda

Mandića u Zagrebačkoj Gornjoj Dubravi.

Bio je glavni urednik lista „Ljudima Prijatelj“ od 1988. – 1994.

Tijekom svoga bogatoga pastoralnog rada kao svećenik obavljao je mnoge dužnosti

među kojima se posebno ističe više od 25 godina službe kao Nacionalnog asistenta

Franjevačkog svjetovnog Reda u Hrvatskoj a nekoliko puta je bio i predsjednik Konferencije

nacionalnih duhovnih asistenata. Od 2000. godine bio je imenovan duhovnim asistentom

OFS-a Zagrebačke regije „Bl. Alojzija Stepinca“. Tom svojom djelatnosti trajno je pomagao

svjetovnim franjevcima i ohrabrivao ih u tom važnom i jedinstvenom razdoblju suvremene

obnove OFS-a i njegova organiziranja u duhu obnovljenog Pravila i Konstitucija. Bio je i član

Hrvatskog društva katoličkih novinara.

Bio je član Komisije za Evangelizaciju HKVRP.

Osim svoga pastoralnog rada kao župnik, gvardijan i asistent OFS-a, fra Nikola se

bavio i spisateljskim radom. Osim što je pisao brojne članke i osvrte poznat je i po tome što je

napisao više knjiga među kojima se ističu: „Uskrsnuće usred života“, „Od Martina do

Valentina“, „Od Franciske do Martina“, „Krizma“, „Sv. Franjo u službi mira i ekologije“,

„Sveti Mihael Arkanđeo“ – posvećen hrvatskoj policiji i knjiga spomenica o 50. godišnjici

jubileja Župe Sv. Mihaela u Zagrebu-Dubravi.

21. travnja 2020.

2. Vazmena nedjelja

BIJELA NEDJELJA – NEDJELJA MILOSRDNOG ISUSA

Dragi i poštovani župljani i prijatelji Župe svetog Mihaela arkanđela u Zagrebačkoj Dubravi!

Danas je za nas kršćane osmi dan od najvećeg blagdana Uskrsa. Braća pravoslavne vjere upravo danas slave Uskrs. Kod nas danas je Bijela nedjelja koja nam želi ukazati na prvu crkvu i vrijeme odraslih koji su primili, u Uskrsnom bdijenju, krštenje i obučeni u bijele haljine živjeli čitavu osminu. Na današnji dan oni su skidali bijele haljine i ušli u crkvu kao punopravni članovi vjernika. Prema želji i odredbi sada svetog Ivana Pavla II. danas crkva slavi i blagdan Milosrdnog Isusa od kojega tražimo da bude milosrdan nama i čitavom svijetu.

Božja riječ današnje nedjelje donosi nam iskustvo apostola s Uskrslim i to sustavno prvog dana i osmog dana uskrsnuća. Isus se javlja svojima u dvije nedjelje, uskrsno večer i nakon osam dana, opet uvečer. Kod prvog susreta Isus donosi svojima „Mir vama“ i daje im snagu Duha Svetoga. Te večeri nije bilo apostola Tome. Iz izvještaja možemo osjetiti teškoću apostola koji su dužni navijestiti radost Isusova uskrsnuća, ali to nisu uspjeli ni svome prijatelju Tomi. Koliko su se oni u tom tjednu trudili Tomu oduševiti, možemo samo zamisliti. Na sve to čuli su ove Tomine riječi „Dok sam ne vidim i ne opipam njegove rane, neću vjerovati.“ Nije li ta riječ važna svakom čovjeku i danas. Zar je jednostavno naviještati vjeru da je je Isus treći dan uskrsnuo od mrtvih i sada je živ i sudac živima i mrtvima. Kolike obitelji u svojim kućama imaju „Nevjernog Tomu“. Većina obitelji se svake nedjelje okuplja na misno slavlje, ali ima i onih koji, unutar te iste obitelji, vjeru žive na svoj privatni način. Ovaj izvještaj, iz Ivanova evanđelja, nam želi ukazati da je teško živjeti bez otajstva nedjeljne mise i pričesti. Kad se Toma druge nedjelje nalazi s braćom pokazuje i iskazuje svoje povjerenje u Gospodina i govori „Gospodin moj i Bog moj.“ Dovoljno je biti na susretu s Kristom i vjera se obnavlja i raste. I ovim danima kušnje svi smo mi, poput Tome, na ispitu vjere, ne možemo biti zajedno na euharistiji na fizički način, ali možemo u svojim obiteljima biti duhovno povezani. Uvjeren sam da nije lako shvatiti duhovnu pričest, ali sam siguran da je to na duhovnu izgradnju svima. Rastemo u vjeri svakog dana kada se držimo svih odredbi Civilnog stožera, pape i našeg nadbiskupa.

Prvo čitanje nam poručuje da je prva crkva shvatila Isusa i živjela međusobno zajedništvo u dijeljenju dobara, u lomljenju kruha i molitvi. Sve im je bilo zajedničko, i drugi su govorili „gle kako se ovi ljube“. Nikada nismo imali bolje prilike da to ostvarimo u konkretnom životu, da se i mi poput prvih kršćana pomažemo, prihvaćamo i istinski ljubimo.

Dragi prijatelji! Moram priznati da je teško ovako komunicirati s Vama, na misi i propovijedi Vi ste naša motivacija i konkretna pomoć. Sada mogu samo duhovno vidjeti sve Vas i za sve vas moliti da ova kušnja što prije prođe i da opet i fizički budemo zajedno. Posebno pozdravljam sve bolesne, nemoćne, sve koji su u bilo kakvoj potrebi, da osjete Božju prisutnost i zaštitu i osjete našu kršćansku pomoć i blizinu.

Svima želim Mir i dobro. Fra Branko Lipša, župnik

18. travnja 2020.

Dopis župnika za Uskrsni ponedjeljak

Dragi i poštovani župljani i prijatelji Župe svetog Mihaela arkanđela u Zagrebačkoj
Dubravi!

Jučer smo puni radosti u izolaciji proslavili naš najveći blagdan Uskrs. Dobro je
istaknuti da crkva svih ovih osam dana, sve do sljedeće nedjelje, slavi osminu
Uskrsa u kojoj svaki dan možemo čuti; „Ovo je dan što ga učini Gospodin:
kličimo i radujmo se njemu“. Danas je prvi dan te Uskrsne osmine, kada slavimo
Uskrsni ponedjeljak. Prijenos mise na kompjuteru biti će u 10,30.

Evanđelje današnjega dana poziva nas na susret s Uskrslim sa ženama ili na novu laž glavara svećeničkih i glavara narodnih da su Isusa učenici ukrali. Žene se
nalaze na grobu i oplakuju svoga Učitelja, vidjevši sve što se događa odlučile
su javiti učenicima vijest o praznom grobu. Na tom putu susreće ih Isus s
pozdravom „Zdravo.“ Šalje ih da budu prve blagovjesnice uskrsloga preplašenim
učenicima. Osjetiti u ovim danima snagu i blizinu Uskrsloga itekako je važno za
svakoga od nas. Isus je tu, ne ostavljaj nas ni u jednom trenutku našeg života.
Potrebno je beskrajno pouzdanje i vjera da nas uvijek čuva na našem putu života.

S druge strane imamo i strah onih koji su se Isusa odrekli pred Pilatom. Judi su nudili
i dali samo trideset srebrnika da Isusa izda, a sada vojnicima koji su čuvali Isusom grob za laž nude veliki novac. Đavao je
spreman na sve, i nikada ne miruje. Na veliki petak, farizeji glavari narodni, bili su sigurni da su se riješili Isusa, ali sada osjećaju još dublji strah. To je istinski razlog za novu zloću i novu laž.

Draga braćo i sestre, sve je to nama poziv da Isusovo uskrsnuće dublje prihvaćamo i u njegovoj ljubavi živimo.

Sve nas neka
prati Krist Uskrsnuli.

Fra Branko Lipša, župnik

12. travnja 2020.

Uskrsna čestitka

Dragi i poštovani župljani i prijatelji Župe svetog Mihaela arkanđela u Zagrebačkoj Dubravi!

Sretan Vam i blagoslovljen Uskrs. Ovom čestitkom želio bi, u ime svih u samostanu, započeti Uskrsno slovo. Gledajući ljudskim očima, ovo je najteži Uskrs za svakog kršćanina, zbog opasnosti koronavirusa i potresa u našem gradu. Slavit ćemo ga odvojeno, ali povezani vjerom u duhu. Promatrajući ove trenutke naše ljudske kušnje očima vjere osjećam posebno milosne trenutke u kojima se vraćamo prvoj crkvi – koja je bila u katakombama i obiteljska crkva.

U prvom čitanju mise Uskrsa čuti ćemo riječi apostola Petra, koji donosi prvu katehezu o Isusu. Važno je istaknuti da nas Petar podsjeća na Isusov život u javnom djelovanju, koji je započeo do Ivanova krštenja na Jordanu, kada je Isus prošao našom zemljom čineći dobro. Govori o njegovoj muci, smrti i slavnom uskrsnuću, i ključ je Petrova riječ „mi smo tome svjedoci.“ Dragi prijatelji, za nas je ovo temeljni blagdan vjere i siguran put za vječni život. Isusovim uskrsnućem i nama je ostvarena mogućnost vječnog života. Ova kušnja i sve opasnosti trebaju nam pomoći da osjetimo muku prve crkve i Isusovih prijatelja. Žene sve u strahu i trepetu od kamena na grobu dolaze moliti za svoga prijatelja. Iznenadio ih je prazni grob te javljaju njegovim učenicima „Uzeše Gospodina iz groba i ne znamo gdje ga staviše.“ Biti će to trenutak u kojem će Petar i Ivan otići na grob kako bi sve istražili, ali Isusa nisu našli. Marija Magdalena vratila se ponovno grobu i susrela uskrsnuloga i postat će prva blagovjesnica, jer je Uskrsli šalje da vijest donese njegovim učenicima. Tu istu večer Isus Uskrsnuli javit će se svojima s pozdravom „Mir vama“.

Draga braćo i sestre u ovim mislima nalazimo se i mi danas potrebni nade i riječi utjehe Krista Uskrslog, Mir vama. Čitavi svijet je uznemiren, u strahu od opasnosti korona virusa. Temeljna poruka koja se traži ovog Uskrsa je nada. Bog sve vidi, sve zna i svojih nikad ne ostavlja. Osim toga dao nam je pamet i razboritost kako bi držeći se propisa mogli ovo zlo što prije pobijediti. Koristim priliku sve pozvati na zajedništvo i molitvu za sve one koji svoje živote ulažu kako bi bili blizu pogođenih bilo kojim zlom. Na prvom mjestu to su naši heroji u zdravstvenom sustavu, naša policija, sve službe na korist građanima. Želim da svima Uskrsli udijeli snage, strpljivosti i ljubavi u služenju najpotrebnijima. Lako je i lijepo pričati o ljubavi kada je sve dobro i nema opasnosti, ali tu ljubav svjedočiti i živjeti za druge kada te sigurnosti nema, to je snaga vjere. Zato iskreno zahvaljujem svima koji se žrtvuju za svoje bližnje, jer sjetimo se Isusovih riječi iz Matejeva evanđelja; „ Što god učiniste jednome od moje najmanje braće, meni učiniste.“Mt, 25.40“

Naše kršćanske obitelji pozivam na dublje zajedništvo, na međusobnu komunikaciju i zajedničku molitvu. Ovo vrijeme kušnje treba iskoristiti da se više zbližimo i ljubav koju smo na oltaru obećali sada živimo. Temeljni znak Uskrsa za naše vjernike je blagoslov uskrsnih jela. Sada se to zabranjuje u crkvama i na ulicama, ali se želi naglasiti kućna crkva u kojoj roditelji (otac ili majka) okupljeni oko stola blagoslove uskrsno jelo. Na stranici župe možete naći i predloženu molitvu za taj trenutak.

Na kraju ovih nekoliko misli, morate znati da i nama fratrima i našim časnama svi Vi nedostajete. Molimo Gospodina da nas ovo zlo što prije napusti te da zajedno slavimo otajstva naše vjere.

Svima Vama i svima Vašima želimo sretan i blagoslovljen Uskrs, braća iz samostana svetog Mihaela i naše časne sestre Franjevke.

11. travnja 2020.

Blagoslov jela u obiteljima

Blagoslov jela u obiteljima može izgledati ovako:

Gospodine Bože naš!

Molimo te Blagoslovi ovo vazmeno jelo: meso, kruh, jaja, prve plodove zemlje, … koje ćemo danas i ovih dana blagovati kod zajedničkog stola u svojim obiteljima. Pomozi nam da radost i zajedništvo živimo u svojim domovima i u osobnom životu. Tako ćemo u ovom svijetu živjeti kao kršćani koji su otkupljeni smrću i uskrsnućem tvoga Sina, navješćujući njegovu smrt i slaveći uskrsnuće. Po istom Kristu Gospodinu našemu. Amen.

10. travnja 2020.

Pismo biskupa HBK svećenicima i vjernicima o slavljenju svetih misa i drugih liturgijskih slavlja